Kolumne Slobodana Antonića
|
|
Slobodan Antonić
|
petak, 27. mart 2020. |
Bio sam veliki protivnik Miloševića. Ali, tada sam shvatio da je za NATO moj sin jednako meta koliko i Milošević. Jer, za neprijatelja svi su Srbi isti. Oni nas napadaju kao narod
|
Savremeni svet
|
|
Nenad Radičević
|
utorak, 27. februar 2024. |
Osim toga, čuju se zahtevi i da Evropska komisija ubuduće ima i komesara za odbranu, a zagovornici ukrajinske pobede nad Putinom za to mesto već kandiduju šefa litvanske diplomatije Gabrijelisa Landsbergisa.
|
Prenosimo
|
|
Nikola Vrzić
|
ponedeljak, 06. februar 2023. |
Što će reći da je, ipak, slobodnije biti zarobljenik istorije. Makar je naša. I učiteljica je života, bolja nego ambasadori Hil, Mas, i svi ostali koji bi da nam otmu zemlju i promene svest tako da pomislimo da smo sve to i zaslužili
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
utorak, 11. januar 2022. |
Svaka promena ustava zahteva širok politički i društveni konsezus. I široku javnu raspravu i informisanu javnost koja na onovu činjenica i iznetih razloga za i protiv, slobodno odlučuje. A kod nas, u ovom slučaju, nema bukvalno ništa od toga
|
Dokumenti
|
|
Dokumenti
|
petak, 04. septembar 2020. |
"Srbija [Beograd] saglasna je da otvori predstavništvo Privredne komore Srbije i državnu kancelariju u Jerusalimu 20. septembra 2020. i preseli svoju ambasadu u Jerusalim do 1. jula 2021. godine"
|
Politički život
|
|
Duško Kuzović
|
ponedeljak, 25. mart 2024. |
Vest o poklanjanju zgrada Generalštaba je plasirana po uobičajenom modelu zbunjivanja javnosti. Najveći problem je poklanjanje agresoru ključne lokacije u državi koju je pre dvadesetak godina zverski bombardovao, a pre toga skoro deceniju davio sankcijama
|
Komentar dana
|
|
Vladimir Todorić
|
subota, 16. decembar 2023. |
Da li je Kosovo glavna tema ovih izbora? To pitanje smo čuli tokom kampanje u kontekstu debate šta bi trebalo opozicija da „forsira“ kao glavnu temu, odnosno šta je ono što narod najviše tišti. Pa smo čuli da je Kosovo kao tema prežvakano (što nije netačno), da je daleko od očiju (osim očiju Srba na Kosovu), da mediji mogu da iskrive sliku o Kosovu ali ne mogu o inflaciji, praznim novčanicima, kriminalu i nasilju (što je opet tačno) itd.
|
Kulturna politika
|
|
Danilo Bećković
|
subota, 27. avgust 2022. |
Dvadeset dve godine nakon 5. oktobra i osamnaest godina od osnivanja Filmskog centra, srpski film još uvek ne zna za veliki trijumf
|
Ekonomska politika
|
|
Jovan B. Dušanić
|
nedelja, 04. oktobar 2020. |
U prethodne dve decenije u Srbiji promenilo se sedam premijera različitih političkih opredeljenja, ali za sve njihove vlade zajedničko je da su vodile pogrešnu ekonomsku politiku – koja nije u interesu većine građana Srbije
|
Kolumne Slobodana Antonića
|
|
Slobodan Antonić
|
subota, 04. januar 2020. |
Iza čitave marketinške operacije „Je suis Milo Đukanović“, uključiv i "Apel 88", stoji „veliki meštar“, Beba Popović. On je, naime, napravio rezervni izlaz za Đukanovića
|
|
Politički život
|
|
Marinko M. Vučinić
|
ponedeljak, 01. april 2024. |
Ima li granica našem ponižavanju i neshvatljivom nedostatku dostojanstva i samopoštovanja, da nam se bez ikakvog stida na 25. godišnjicu bombardovanja Beograda - ova kleptokratska vlast u saglasnosti sa „investitorima“ iz SAD, zemlje koja je bila i ostala glavni pokrovitelj i podrška tzv. kosovske državnosti nudi rušenje zgrade Generalštaba?
|
Komentar dana
|
|
Nemanja Rujević
|
utorak, 19. decembar 2023. |
Tužna je činjenica da moćnici iz EU više pritiskaju Vučića da uvede sankcije Rusiji ili prizna Kosovo, nego da, recimo, dozvoli slobodne medije i izbore. u svojoj zemlji. To govori o prioritetima
|
Kulturna politika
|
|
Tiosav Purić
|
ponedeljak, 05. septembar 2022. |
A suštinski problem sve vreme ostaje u tome što civilizacija koja ostrakizuje Homera ne može razumeti Tolkina. Ona nasilno pokušava da ga preobuče u „Igru prestola“, koja je i sama kritika te civilizacije
|
Ekonomska politika
|
|
Jovan B. Dušanić
|
petak, 20. novembar 2020. |
Sada, na kraju svoje profesionalne karijere, mogu da kažem da je vredelo raditi na način kako sam to činio, bez obzira na neprijatnosti koje sam imao i materijalnu kapitalizaciju koju sam (svesno) propustio
|
Kolumne Slobodana Antonića
|
|
Slobodan Antonić
|
subota, 15. februar 2020. |
Čuvajmo Republiku Srpsku da nam, između ostalog, i deca u školi ne bi morala učiti Aličehić-Galešićeve „istine“. O Srbima u BiH kao „useljenim Vlasima“ koje je „Obavještajna služba Srbije“ „u drugoj polovini 19. v. uspela da posrbi“
|
Savremeni svet
|
|
Dragan Petrović
|
ponedeljak, 26. februar 2024. |
Još je Hantington sredinom devedesetih u svom čuvenom delu Sukob civilizacija u poglavlju o Ukrajini, naveo da je ona geopolitički i civilizacijski nepovratno podeljena zemlja, na veći deo koji je proruski, i onaj zapadni koji to nije. Tako podeljena Ukrajina je nekako funkcionisala kao načelno prvi put u istoriji nezavisna država putem pluralizma, gde su se na vlasti naizmenično smenjivale „proruske“ i „prozapadne“ vlasti, sve do puča februara 2014, kada praktično prestaje da postoji u svom dotadašnjem formatu i balansu. I pre toga u dva navrata otimana je na sumnjiv način, vlast proruskim strankama i političarima (krajem 2004, ili tzv. „narandžasta revolucija“ i proleća 2006. kada je pod sumnjivim okolnostima od strane predsednika Juščenka raspuštena tzv. druga Janukovičeva vlada). Međutim, ovaj treći put februara 2014. suverena vlast predsednika Viktora Janukoviča i premijera Azarova je oborena na ulici i uz pomoć zapadnih struktura, te dotle često vladajuće proruske stranke Partija regiona i Kompartija zabranjene. Od tada više ništa neće biti isto, pa je došlo do poznatih događaja secesija Krima i Donbasa, sukoba i napetosti. Pobeda Zelenskog nad Porošenkom 2019. na predsedničkim izborima dala je nadu u smirivanje situacije. Međutim, Zelenski nakon dolaska Bajdena u Belu kuću nastavlja koncept politike Ukrajina-antiRusija, i na unutrašnjem planu (nova crkva, marginalizacija ruskog jezika i ruskojezičnog stanovništva) i na spoljnom planu (ne poštovanje Minska 2), što je verovatno presudno delovalo na Moskvu da krene u oružani sukob.
|
Prenosimo
|
|
Branko Milanović
|
sreda, 25. januar 2023. |
Aktuelni ultimatum iz EU, dostavljen Srbiji i Kosovu pre 3 dana, čija tačna sadržina nije obelodanjena (na zahtev delegacije EU), posledica je i proizvod više od 20 godina dubokih frustracija u odnosima između EU i Srbije (kao i EU i Kosova). Glavni razlog su izneverena očekivanja. Ono što EU danas može ponuditi Srbiji i ostalim državama ne-članicama sve je manje privlačno, pre svega zato što se članstvo u EU više ne može obećati s bilo kakvom izvesnošću, a ostale pogodnosti koje se nude nisu dovoljne. To znači da Evropskoj uniji ostaje samo motka. Šargarepe su potrošene. U svim ispitivanjima javnog mnjenja u Srbiji podrška članstvu u EU je konstantno ispod 50%.
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
nedelja, 02. januar 2022. |
Događa nam se upravo ono čega smo se najviše plašili i na šta smo često upozoravali sa ovih stranica. OGUGLALO SE. Tada smo bili šokirani. Sada uglavnom samo odmahujemo rukom
|
Dokumenti
|
|
Ustavni sud Srbije
|
utorak, 26. maj 2020. |
Po mišljenju Ustavnog suda, pravni „kapacitet“ vanredne situacije ni približno ne garantuje takvu delotvornost reagovanja državnih organa i službi
|
Politički život
|
|
Zdravko Ponoš
|
utorak, 19. mart 2024. |
Najavljena je izmena poglavlja 35 u koje će ući obaveze Srbije proizašle iz briselskih i Ohridskog sporazuma, ili jasnije rečeno iz Vučić-Kurti sporazuma. Od momenta kad su ga prihvatili to više nije francusko-nemački sporazum, to više nije EU sporazum. To je Vučić-Kurti sporazum
|
|